U zadnje vrijeme nekoliko sam puta čula rečenicu koja glasi poput: „jooooj, zrela sam za godišnji!“ ili „kako sam umorna, a godišnji je još jako daleko!“ Nakon ovakvih i slični razgovora, uvijek se zapitam, jel moramo baš svi tako živjeti, pod  takvim tempom, u kroničnom nedostatku vremena, napetosti, strahu od sutra…? Svi nekako polažemo nade na onih dva tjedna godišnjeg odmora kada bi se trebali odmoriti od radnog tempa,  u potpunosti regenerirati, družiti se s osobama koje nemamo priliku često vidjeti , biti sa svojom djecom, kupati se u moru ili na bazenu, sunčati, pročitati sve knjige za koje nismo imali vremena tijekom godine, posvetiti vremena sebi i partneru…malo previše obaveza za tako malo vremena.

Pitanje koje se postavlja je da li bismo ipak mogli i tijekom godine imati trenutke u kojima ćemo se odmoriti, regenerirati te „napuniti baterije“?

Da bismo bili zdravi, funkcionirali normalno, izvršavali sve svoje obveze, između ostalog bitan je odmor. Naše cjelokupno biće radi intenzivno, stvara, troši se, stoga mu dugujemo dobar i redoviti odmor. Intenzivan tempo, stres i sve posljedice koje oni donose, stvaraju nebrojene probleme, a kod nekih i bolesti.

Uobičajeno je da je stres nešto ružno što nam se događa ili zabrinjava, bolest, svađa, problemi na poslu. Stres je također tempo i način života, konstantno NE imanje vremena za sebe i svoje potrebe.

Međutim naše tijelo shvaća pojam stresa mnogo šire. Stres je sve što od nas zahtijeva prilagodbu, svaka promjena u našim životnim okolnostima, povoljne ili nepovoljne naravi. Već i samo zamišljanje (misao) ili predosjećanje promjene (emocija) stvaraju stres. Stres je i tjelesni napor poput dugog hodanja, nošenja teških predmeta, nagle promjene temperature ili obilnog obroka.

Stres (od engl. stress) doslovce znači udarac. Okolnosti koje izazivaju stres nazivaju se i stresori (“udarači”). Pojam stresa u užem smislu označava reakciju organizmu na djelovanje vanjskog stresora. Kad se nagomila, čovjek se razbolijeva: može se osjećati kronično umorno ili iscrpljeno; može patiti od nesanice ili prevelike potrebe za snom; može izgubiti tek, spolnu želju i sposobnost uživanja u životu; može ga dohvatiti depresija, anksioznost, napadi plača i panike, opsjednutost, fobija..

Stres je prirodna obrambena reakcija našeg organizma na promjenu.  Izazivaju ga situacije u kojima nam je ugrožen život, a odgovarajuće fiziološke reakcije našeg tijela nas pripremaju za “borbu ili bijeg”.

Posljedice dugotrajnog bivanja pod stresom su iscrpljivanje i opadanje ukupne funkcionalnosti organizma, što rezultira smanjenom efikasnošću.

Smanjena efikasnost znači smanjenu uspješnost u rješavanju problema što ponovo stvara stres. Takav ciklus dugoročno slabi imunološki sustav organizma i vodi bolesti.

Najveći uzročnici stresa, a time i psihosomatskih bolesti, su strah, briga i osjećaj krivice.

Sedam od deset ljudi se smatra da su pod stresom. Sve više i više ljudi loše spava, ima problema sa zdravljem, pati od poremećaja u prehrani, odlazi na posao neispavan i umoran. Za razliku od naših predaka, čiji je stres bio prije svega tjelesne prirode, stres 21. stoljeća je uglavnom mentalni i emocionalni.

Još prije deset godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu još više povećao zbog produbljene globalne krize i nezaposlenosti.

„Burn out“ sindrom označava stanje potpune emocionalne iscrpljenosti zbog pretjeranog, a uzaludnog zalaganja na poslu. Izgaranje na poslu slično je sindromu kroničnog umora, ali pritom se mijenja i stav prema poslu, što za umor nije karakteristično.

Stres ima i pozitivne strane. Izloženost izazovima koji proizvode višak adrenalina u krvi, privremeno poboljšava intelektualne i fizičke sposobnosti, čini nas vještijima, koncentriranijima i efikasnijima.

Stres je reakcija u nama, on nema izvora izvan nas. Stvaramo ga našim odnosom prema sebi, poslu i svijetu.

 

Svaki čovjek je odgovoran za svoje fizičko stanje, emotivno, tok misli. Najvažnije je pokušati održati ravnotežu između fizičkog, emotivnog i mentalnog. Zdravo fizičko tijelo, jako emotivno i čistoća misli, jednostavan su recept za uravnotežen način života.

Za zdravo fizičko tijelo od izuzetne je važnosti znati se opuštati i odmoriti. Kada smo pod stresom, tijelo luči adrenalin, no kada stres popusti, osjećamo se umorno i potreban nam je odmor i regeneracija. Ukoliko smo duže vrijeme pod stresom, jednako tako trebat će nam duže vrijeme za regeneraciju.

Opuštanje možemo provoditi na razne načine;samostalne ili vođene tehnike opuštanja, kroz yogu, sport, različite  tretmane, kreativ rad itd. Sva sreća da na svijetu postoji toliko različitih načina i tehnika, tako da istinski svaki pojedinac može pronaći ono nešto što ga opušta, odmara, regenerira i ono što može „ubaciti“ u svoju svakodnevnicu. Jedino pravilo koje bi trebalo zadovoljiti je REDOVITOST. Biti redovit ne znači raditi to svaki dan, već znaći odrediti koliko često se možemo baviti nečim što će nas regenerirati i onda to redovito upražnjavati. Naše tijelo je majstor prilagodbe, stoga će se vrlo brzo prilagoditi situaciji u kojoj zna da nakon svakog određenog vremena dobiva „injekciju“ odmora, zabave i opuštanja. Vjerujte, vrlo brzo će se dogoditi da ako preskočite jedan put, vaše tijelo to osjeti.

Iako znamo da je vrlo teško odvojiti fizičko od suptilnog, treba napomenuti da za odmor i regeneraciju fizičkog tijela nam ustvari treba jako malo vremena. Naši mišići organi se mogu regenerirati za svega par sati noćnog sna, no, zato je ostalom onom suptilnom dijelu potrebno puno više. Stoga, ako vam nije dosta 7-8 sati noćnog sna, znaći da ste premoreni psihički i/ili emotivno. Za takvu vrstu odmora potrebne su vam tehnike koje opuštaju i bistre um, jačaju emotivno tijelo i onda kao krajnji rezultat dolazi regeneracija na nivou čitavog bića.

Kako je već rečeno takvih tehnika ima izuzetno puno i vjerujem da svatko može i treba pronaći svoj „ispušni ventil“, a ovdje ću se osvrnuti na neke od najstarijih, na one koje postoje tisućama godina i koje koriste ljudi cijeloga svijeta bez obzira na spol, dob, rasu, vjeroispovjest, seksualno opredjeljenje i sl.

MASAŽA

” Masaža je  nešto što počinje i nikad ne završava, nešto što se nastavlja u nedogled i postaje postepeno sve dublje i uzvišenije.

Masaža je umjetnost,gdje ne govorimo samo o sposobnosti i vještini, već i o ljubavi.”

Dobra masaža nevjerojatno djeluje na opuštanje tijela i regeneraciju. Vrlo čest pojam je Antistres masaža. Ovakva tehnika je ona kojom dobivamo duboki i blagotvorni anti – stres efekt putem nježnog i harmoničnog kontakta ruku kojima dodirujemo senzitivne završetke, koji predstavljaju velika “ulazna vrata”  prema najintimnijim dijelovima našeg mozga.

Bez obzira koju tehniku izabrali, cilj nam je uvijek jednak; opustiti napete mišiće, samim time otkloniti bol i umor, te smiriti um. Tehnike mogu biti raznovrsne, jednako kao i pritisak, brzina… Neki više vole jači pritisak, dok je nekima draži nježan dodir s puno ulja, ne postoji jedna antistres masaža, već je to ona tehnika koja će smiriti um, opustiti tijelo i na taj način omogućiti regeneraciju.

YOGA

Yoga je filozofija stara više od 5000 godina, spominje se u drevnim vedskim tekstovima. Ona je puno više od fizičkog vježbanja s kojim je se danas najviše poistovjećuje. Dolazi od riječi Yug , što na sanskrtu znači jaram za volove , simbolično predstavlja poveznicu između duhovnog i fizičkog. Yoga obuhvaća moralne kodekse, načine disanja, meditaciju, vježbanje, vježbe koncentracije itd. Danas je yogu najlakše podučavati kroz vježbanje. Stoga, su na zapadu yoga centri uglavnom oni u kojima se vježba. Većina ljudi na yogu kreće iz nekog fizičkog problema; bolovi u leđima zbog nepravilnog položaja na poslu, učestale glavobolje, visoki tlak itd. No, vrlo brzo shvate da im yoga daje puno više, te lagano krenu na svoj put osobnog razvoja.

Danas na svijetu postoji izuzetno puno različitih vrsta yoge što je krasno, jer na taj način svaki pojedinac može za sebe odabrati onu koja mu/joj najviše odgovara… Jeste li za sporije varijante ili možda one dinamične? Želite li se prvenstveno odmoriti ili pak dobro oznojiti? Sve je stvar osobnog odabira. Svim vrstama je zajedničko da nisu natjecateljske, dakle uopće nije bitno da li se možete savijati u svim smjerovima ili vaš susjed na prostirci vježba bolje od vas. Bitno je da probate i da znate kada je dosta. Trebate biti svjesni da postoje osobe koje su prirodno više ili manje fleksibilne i da je nekima ulazak u napredne položaje lagan. Krajnji rezultat, dakle ostanak u nekoj naprednoj asani (položaju) nije važan toliko, koliko, put do tog rezultata. Na tom putu se vježba upornost, samodisciplina, dah, koncentracija na zadatak, spremnost na rizik, spremnost na neuspjeh… Jedan učitelj je jednom rekao „those who are blessed with great stiffness“ – oni koji su blagoslovljeni krutošću – drugim riječima, ako niste fleksibilni, blagoslovljeni ste, jer vas čeka zanimljiv put…

Kao i kod svega s čim se bavite, i masaža i yoga zahtjevaju redovitost u tempu koji sami odredite, jer jedino će takav pristup omogućiti vam rezultat. Tada će i vaš svakodnevni stres i napetost postati manji, pretvorit će se u izazov koji ćete s veseljem savladati.